Zašto dolazi do slinjenja tokom spavanja? Najčešći uzroci i kada bi trebalo obratiti pažnju
Mnogi ljudi se ponekad probude i primijete tragove pljuvačke na jastuku. Iako to može djelovati neprijatno ili izazvati nelagodu, slinjenje tokom spavanja je veoma česta pojava i u većini slučajeva predstavlja potpuno prirodan dio načina na koji tijelo funkcioniše tokom odmora.
Tokom sna organizam prolazi kroz različite faze, a u dubljim stadijima sna mišići se opuštaju više nego dok smo budni. Upravo zbog toga može doći do nakupljanja pljuvačke u ustima, koja ponekad iscuri iz usta tokom noći.
U većini slučajeva nema razloga za zabrinutost, ali postoje situacije u kojima učestalo ili iznenadno slinjenje može biti znak da je potrebno razgovarati sa ljekarom.
Zašto dolazi do slinjenja tokom spavanja
Dok spavamo, tijelo usporava mnoge funkcije kako bi se organizam odmorio i obnovio energiju. Tokom dubokog sna opuštaju se gotovo svi mišići, uključujući i one koji kontrolišu vilicu i refleks gutanja.
Kada se refleks gutanja uspori, pljuvačka se može zadržavati u ustima duže nego tokom dana. Ako su usta blago otvorena, višak pljuvačke može iscuriti na jastuk.
To je potpuno normalna pojava i kod većine ljudi ne predstavlja znak zdravstvenog problema.
Položaj tokom spavanja ima veliki uticaj
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih dolazi do slinjenja jeste položaj u kojem osoba spava.
Ljudi koji spavaju na boku ili stomaku češće primjećuju ovu pojavu jer gravitacija omogućava da pljuvačka lakše izađe iz usta.
S druge strane, osobe koje spavaju na leđima obično rjeđe imaju ovaj problem. U tom položaju pljuvačka se lakše zadržava u usnoj šupljini i prirodno se guta tokom sna.
Ako je slinjenje često i predstavlja vam smetnju, promjena položaja za spavanje može pomoći da se ono smanji.
Disanje na usta može povećati mogućnost slinjenja
Još jedan čest uzrok jeste disanje na usta.
Kada je nos začepljen zbog prehlade, alergija, upale sinusa ili drugih respiratornih tegoba, mnogi ljudi nesvjesno dišu na usta tokom noći.
Otvorena usta olakšavaju izlazak pljuvačke, zbog čega se slinjenje javlja češće nego inače.
Ukoliko se problem javlja zbog začepljenog nosa, liječenje osnovnog uzroka često može doprinijeti smanjenju ovog simptoma.
Problemi sa varenjem takođe mogu biti povezani
Kod pojedinih osoba slinjenje tokom spavanja može biti povezano sa probavnim tegobama, posebno sa refluksom želudačne kiseline.
Kada se sadržaj želuca vraća prema jednjaku, organizam može pojačati stvaranje pljuvačke kako bi zaštitio sluznicu grla i jednjaka od kiseline.
Tokom sna se taj višak pljuvačke može nakupljati, što povećava vjerovatnoću slinjenja.
Ako se uz ovu pojavu javljaju žgaravica, peckanje u grudima ili kiseli ukus u ustima, korisno je razgovarati sa zdravstvenim radnikom kako bi se utvrdio uzrok tegoba.
Kada bi trebalo potražiti savjet ljekara
Povremeno slinjenje tokom spavanja uglavnom nije razlog za zabrinutost i smatra se normalnom pojavom.
Međutim, ukoliko se iznenada pojavi izraženo slinjenje, ako je praćeno otežanim gutanjem, bolovima, promjenama u govoru ili drugim neuobičajenim simptomima, preporučljivo je potražiti medicinski savjet.
Takođe, ako se problem javlja često i značajno utiče na kvalitet sna ili svakodnevni život, ljekar može procijeniti da li je potrebno dodatno ispitivanje.
Može li se slinjenje tokom spavanja spriječiti
U mnogim slučajevima jednostavne promjene životnih navika mogu pomoći u smanjenju ove pojave.
Korisno može biti održavanje prohodnosti nosa, liječenje alergija ili prehlade, spavanje na leđima kada je to moguće, kao i vođenje računa o eventualnim simptomima refluksa.
Ako nosite protezu ili imate problema sa zubima i vilicom, stomatološki pregled takođe može pomoći u otkrivanju mogućih uzroka.
Zaključak
Slinjenje tokom spavanja je česta i uglavnom bezopasna pojava koja se najčešće javlja zbog opuštanja mišića tokom dubokog sna, položaja tijela ili disanja na usta. Kod nekih osoba može biti povezano i sa refluksom ili drugim zdravstvenim stanjima.
U većini slučajeva nema razloga za brigu, ali ako se simptomi naglo promijene, postanu učestali ili ih prate drugi zdravstveni problemi, preporučljivo je obratiti se ljekaru radi odgovarajuće procjene.